
AKTIVNOSTI MUZEJA JADRA U 2019. GODINI: OD IZLOŽBI DO ISTRAŽIVANJA
Muzej Jadra tokom 2019. godine realizovao brojne aktivnosti i sadržaje. Dominirale izložbe i istraživački rad.
LOZNICA (2. januar 2020) – U lozničkom Muzeju Jadra u kojem se čuva oko pet hiljada eksponata koji svedoče o životu ljudi ovoga kraja još od praistorije, sve do ličnih predmeta velikana koji su u Loznici rođeni, poput Vuka Stefanovića Karadžića i Jovana Cvijića, tokom 2019. godine održan je niz kulturnih sadržaja koji su privukli brojne posetioce i kulturne poslenike.
Upravnik Muzeja Jadra Goran Vilić rekao je za „Loznički nedeljnik“ da je ta ustanova bila posebno aktivna u izložbenoj delatnosti, u okviru koje je priređeno osam izložbi i podsetio da je 2019. godina započela izložbom slika pod nazivom „Duša od stakla i snaga poteza“ autorke Jelene Milošević Jovanović, što je organizovano u martu.

Foto: TV Lotel
Potom je, u aprilu, usledila izložba „150 godina Saveza inženjera i tehničara Srbije“, koju je priredio Savez inženjera i tehničara Srbije iz Beograda, jedna od najstarijih organizacija na ovim prostorima.
Izložba je kroz fotografije i arhivsko-dokumentarni materijal i eksponate hronološki (od osnivanja do savremenih zbivanja) prikazala istoriju ove strukovne organizacije osnovane 1868. godine kao „Tehničarska družina“, koja je bila četvrto inženjersko društvo u svetu, posle Nemačke, Engleske i Amerike.
Vilić je podsetio da je u maju treći put održana „Izložba vina“, na kojoj je učešće uzelo 14 vinarija iz Srbije, sa Kosova i Metohije i iz Makedonije, koja je prošle godine bila jedna od najposećenijih manifestacija u Muzeju Jadra budući da je tokom jednodnevnog trajanja imala 700 posetilaca, koji su pored degustacije i kupovine vina mogli da saznaju nešto više o istorijatu gajenja vinove loze u svetu i na našim prostorima, kao i o vinskoj kulturi uopšte.
Tokom manifestacije „Noć muzeja“ u maju je priređena izložba „Zvonari slobode“ Aleksandre Ninković Tašić i Branislava Stankovića, posvećena dvojici srpskih velikana – Mihailu Pupinu i Nikolaju Velimiroviću. Ovu izložbu je tada posetilo oko 500 Lozničana.
U okviru predsaborskih dana u Muzeju Jadra posetioci su imali priliku da prisustvuju otvaranju izložbe Gorana Vilića pod nazivom „Milorad Rajčević, prvi Srbin koji je proputovao svet“, koja je sa više od dve hiljade posetilaca bila najposećenija u toku 2019. godine.
U saradnji sa Turističkom organizacijom grada Loznice priređena je izložba „Najstariji kuvari Evrope“ zagrebačkog autora Zlatka Puntijara, jednog od najpriznatijih ugostitelja u Hrvatskoj, vlasnika hotela i privatnog muzeja sa najbogatijom zbirkom eksponata starih kuvara, turističkih vodiča i starih jelovnika u Evropi. Izložbu je videlo oko 1300 posetilaca.
Međunarodni i domaći arheološki poduhvati u Jadru
Vilić je ukazao i na značajne projekte iz arheologije koji su realizovani tokom 2019. godine.
U okviru međunarodnog projekta „Arheološka istraživanja naseobinskih sistema, sahranjivanja i rudnih resursa u bronzanom dobu severozapadne Srbije“, koje sprovode Bruklin koledž, Arheološki institut i Muzej Jadra, krajem marta 2019. godine obavljeno je arheološko rekognosciranje na prostoru Jadra. Tim povodom, rekao je Vilić, mešovita ekipa Arheološkog instituta i Muzeja Jadra obišla je lokacije na prostoru Cikota, Miline, Gradca, Badanje i objavila arheološku prospekciju prostora pre razvijanja vegetacije.
Vilić je podsetio i da je Muzej Jadra u oktobru realizovao zaštitna arheološka istraživanja tri humke na lokalitetu Paulje u ataru sela Brezjak kod Loznice, čiji je investitor bilo preduzeće Rio Sava iz Beograda. Jedna od istraženih humki dala je izuzetne rezultate pokazujući neočekivano visok stepen očuvanosti prvobitnih celina i arheološkog materijala, dok su u ostale dve humke registrovani samo bledi ostaci potencijalnih grobnih rituala sa malim brojem nalaza.
Ostvareni rezultati, kako je naglasio naš sagovornik, daju važnu preporuku za buduća istraživanja na ovom prostoru, a to je da zaravljene i arheološki nezanimljive humke mogu pružiti izuzetne nalaze i svedočanstva o ritualima i običajima sahranjivanja u periodu bronzanog doba u severozapadnoj Srbiji.
Autor: Sanja Dimitrić Nešić
Ceo tekst je dostupan u štampanom izdanju „Lozničkog nedeljnika“.