Foto: TV Lotel

JKP „VODOVOD I KANALIZACIJA“: POSLOVANJE BEZ SUBVENCIJA GRADA

U Runjanima u toku zamena oko 2400 metara vodovodnih cevi, investicija vredna oko 30.000.000 dinara. Uveliko se radi na pripremama za realizaciju velikog projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

LOZNICA (1. oktobar 2021) – U cilju smanjenja gubitaka na mreži, lozničko Javno komunalno preduzeće (JKP) „Vodovod i kanalizacija“ nedavno je započelo rekonstrukciju i zamenu cevovoda na deonici dotrajalog vodovoda u Runjanima, u dužini od blizu 2400 metara, što preduzeće realizuje sopstvenim sredstvima i sa svojim radnicima, rekao je za „Loznički nedeljnik“ vršilac dužnosti (v. d.) direktora tog preduzeća Željko Marjanović.

– Naša tehnička služba ima na godišnjem nivou oko 4500 intervencija i te kvarove otklanjamo u najkraćem roku, a kako bismo smanjili gubitke vode, mi određene deonice rekonstruišemo zamenjujući dotrajale delove cevovoda. Upravo realizujemo jednu veliku investiciju u Runjanima u zaseoku Mijići, gde menjamo oko 2400 metara vodovodnih cevi, a vrednost tog posla je oko 30.000.000 dinara i ono što je najvažnije, mi taj posao radimo sopstvenim sredstvima i snagama. Na taj način pravimo uštede, ne organizujemo tendere da bi angažovali treće lice, već to radi naša ekipa – istakao je Marjanović.

Foto: TV Lotel

On je govoreći o planovima za ovu i narednu godinu naveo da je u postupku izrada tenderske dokumentacije za posao u Ulici Vojvode Stepe, gde treba da budu zamenjeni kanalizacioni kolektori, što će biti obavljeno u ovoj godini, a naveo je i da je programom poslovanja preduzeća predviđeno da se u ovoj godinu uradi zamena i u Ulici Miloša Pocerca, ali da se od toga odustalo ove godine jer se u blizini gradi nov fudbalski stadion.

– Ako bismo započeli radove, morali bismo prokopati tu ulicu, a to bi sigurno blokiralo posao na izgradnji novog stadiona, tako da ćemo to morati da pomerimo posle izgradnje stadiona, ali svakako će taj posao biti obavljen – istakao je Marjanović i dodao da je veoma važno da preduzeće sopstvenim sredstvima vraća i kredit koji imaju kod nemačke razvojne banke KFV (KFW).

– Mi otplaćujemo kredit nemačke banke, to su dve godišnje rate od po 20.000.000 dinara, odnosno ukupno 40.000.000 dinara, solventni smo, sami plaćamo redovno sve obaveze, sami finansiramo projekte i ono što je važno, mi ne koristimo subvencije Grada Loznice, i to već nekoliko godina, osim za neke socijalne namene. Vizija gradonačelnika Vidoja Petrovića je da se sva javna preduzeća osamostaljuju, što činimo i mi, a ostvarena sredstva preusmeravamo na investicije, finansiramo zamenu vodovodne i kanalizacione mreže – objasnio je Marjanović.

On je podsetio i na zakonsku obavezu da svake pete godine moraju da se baždare i zamene vodomeri, što ovo lozničko preduzeće uspešno obavlja.

– U Loznici imamo oko 33.000 vodomera, odnosno mernih mesta, prošle godine smo zamenili 8000 vodomera i svake godine se realizuje pet do šest hiljada, što zahteva dinamika radova, tako da smo uhvatili taj zakonski ritam da svakih pet godina izvršimo zamenu vodomera, što mnogo utiče na smanjenje gubitka vode i naših troškova – objasnio je naš sagovornik.
Marjanović je podsetio i da u budućnosti predstoji realizacija jedne velike investicije kakva je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i naveo dokle se stiglo sa realizacijom tog projekta.

– To je ogromna investicija, vredna preko 20.000.000 evra, ogroman posao… Planirano je da pogon za prečišćavanje otpadnih voda bude u Lozničkom polju, dobili smo lokacijske uslovne, sada smo u procesu dobijanja građevinske dozvole i što se tiče samog pogona, projekat je završen, rade se projekti i za kanalizacione kolektore i sada nam ostaje prikupljanje saglasnosti od fizičkih i pravnih lica. Zapravo, već smo prikupili više od 70 posto saglasnosti, a dalje prikupljanje je u toku – zaključio je v. d. direktora Željko Marjanović.

Loznički vodovod jedan je od najdužih vodovoda u Srbiji, ima 850 kilometara, tri visinske zone, prostire se na 80 odsto teritorije grada i obuhvata oko 90 odsto stanovništva.

Autor: Svetlana Ilić